U svakom slučaju bolje je da se razboritost pokaže onim što se prećuti nego onim što se kaže.
Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno, a ne duhovno bogatstvo, iako je sasvim sigurno da našu sreću ne čini ono što imamo nego ono što jesmo.
Od deset stvari koje nas ljute, devet nas ne bi mogle naljutiti kad bismo ih temeljito, otkrivajući njihove uzroke, razumjeli i prema tome upoznali njihovu suštinu i prava svojstva.
Udaljenost i duža odsutnost korisne su svakom prijateljstvu.
Ono što čovjek stekne uvidom i saznanjem do početka puberteta više je nego sve ono što nauči kasnije.
Uljudnost je nalik na vazdušni jastuk: u njoj možda i nema ničega, ali ona ublažava udarce života.
Skromnost je kod osrednjih ljudi poštenje, a kod uzvišenih licemjerje.
Neobrazovani ljudi imaju respekta prema grčkim i latinskim poslovicama.
Nema te apsurdne misli koju ljudi neće olako prihvatiti čim nam pođe za rukom da ih ubijedimo kako je ona opšteprihvaćena.
Ono što nas najposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova je osobina sama po sebi i nagrada. Stoga bi razvijanje vedrine u sebi, valjalo staviti ispred svih drugih težnji.
Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima.
Svačiji prijatelj je ničiji prijatelj.
Poštenje je vanjska savjest, a savjest unutrašnje poštenje.
Čovjek je jedina životinja koja nanosi bol drugima bez ijednog cilja sem želje da to učini.
“On je vrlo nedruštven”, to gotovo već znači: “On je čovjek velikih sposobnosti.”
Čovjek koji želi da učini zlo svome neprijatelju neka samo živo zamisli da je već učinio to zlo koje je htio, i da neprijatelj njegov već pati tjelesno ili duhovno od rana, bolesti, poniženja, siromaštva; neka samo to živo zamisli i shvati da je to djelo ruku njegovih. I najljući čovjek prestaće da se ljuti čim živo zamisli patnje svoga neprijatelja.
Sažaljenje prema životinjama vezano je veoma tijesno sa dobrotom karaktera, pa se može pouzdano reći da ne može biti dobar čovjek onaj ko je nemilostiv prema životinjama.
Нема коментара:
Постави коментар